Dok u prestonici zima polako ulazi u svaki kutak, u apotekama Beograda situacija je daleko od mirne. Na ulicama, građani traže osnovne lekove, ali u nekim objektima Apoteka Beograd rekli bi da ih nema dovoljno. Dugovanja prema dobavljačima prelaze 1,9 milijardi dinara, računi su u blokadi, a zaposleni rade pod pritiskom koji podseća na ratni ritam: sa zakašnjenjem primaju plate, dok objekti povremeno rade skraćeno ili su zatvoreni.
Ova kriza nije samo finansijska — ona je i društvena. Svaki dan kada apoteke ne rade normalno, građani starijih i ugroženih grupa osećaju posledice.
Ali ova kriza krije i priliku: ako se sprovedu reforme i modernizacija, Apoteke Beograd mogu postati stabilan i značajan izvor prihoda za gradski budžet, ali i osigurati dostupnost lekova svim građanima.
- Trenutna situacija i izazovi Apoteka Beograd
Apoteke Beograd drže manje od 5 % tržišta u prestonici, dok privatni lanci, poput Benu, Dr. Max i Lilly, neprestano jačaju. Njihova fleksibilna nabava i brza adaptacija na tržišne promene postavlja javnu mrežu u neravnopravan položaj.
Finansijski izazovi:
- Dugovi prema dobavljačima: 1,9 milijardi dinara, što ograničava snabdevanje lekovima.
- Operativni gubici: preko 200 miliona dinara godišnje, dok troškovi administracije i plata rastu.
- Nedostatak investicija i digitalizacije: stari softver i ručni procesi otežavaju evidenciju zaliha i planiranje nabavke.
Socijalni značaj: Apoteke Beograd nisu samo trgovci lekovima — one su javna zdravstvena mreža. Njihovo zatvaranje ili privatizacija bez kontrole mogla bi dovesti do povećanja cena lekova i smanjenja dostupnosti za starije i socijalno ugrožene građane.
- Model za izlazak iz krize: profesionalizacija i diversifikacija
Predlažem kombinaciju restrukturiranja, digitalizacije i diversifikacije.
2.1. Profesionalizacija menadžmenta
- Uvođenje KPI-a po objektima: prodaja, profitabilnost, zalihe.
- Reorganizacija radnih procesa i optimizacija troškova.
- Digitalizacija nabavke i evidencije — automatizovani sistemi koji smanjuju greške i nepotrebne zalihe.
2.2. Diversifikacija usluga i prihoda
- Usluge telefarmacije i home delivery za starije i nepokretne.
- Magistralna i specijalna proizvodnja lekova, koje privatnici retko nude.
- Partnerstvo sa lokalnim farmaceutskim proizvođačima za povoljnije nabavke i razvoj novih proizvoda.
Uz ove reforme, mreža može postati profitabilna, servisirati dugove i generisati stabilan prihod za grad.
- Budžetski mehanizmi za subvencionisanje i stabilizaciju
Kako grad može da pomogne Apotekama Beograd da prežive krizu i postanu profitabilne, a da pritom ne izgube kontrolu nad javnim interesom?
3.1. Direktorni transferi i subvencije po objektu
Budžet grada može obezbediti mesečne transfere koji pokrivaju minimalne troškove plata i operativne troškove manjih i perifernih apoteka.
Ovo osigurava da mreža ostane funkcionalna i dostupna svim građanima, posebno u zonama gde privatne apoteke nisu profitabilne.
3.2. Investicioni fond za modernizaciju
Grad može formirati poseban fond za digitalizaciju i modernizaciju opreme.
Automatizacija zaliha i nabavke smanjuje dugoročne troškove i povećava profitabilnost.
3.3. Povraćaj PDV-a ili poreske olakšice
Subvencionisanje kroz povraćaj PDV-a na osnovne lekove i medicinska sredstva.
Poreske olakšice za investicije u nove usluge, magistralnu proizvodnju i digitalne platforme.
3.4. Socijalni fond za starije i ugrožene korisnike
Deo budžetske pomoći može biti vezan za direktnu podršku građanima: besplatni ili subvencionisani lekovi za penzionere i socijalno ugrožene.
Ovo ne samo da štiti građane, već i osigurava socijalnu legitimaciju javne mreže. Ovi mehanizmi omogućavaju da mreža ostane u javnom vlasništvu, a da grad uz adekvatno upravljanje dobije stabilan izvor prihoda, koji može postati jedan od ključnih budžetskih prihoda, s obzirom da se prihod generiše kontinuirano kroz poreze, doprinose i profitabilno poslovanje.
- Zašto Apoteke Beograd treba da ostanu u vlasništvu grada
Javni interes — grad garantuje dostupnost lekova za sve građane.
Socijalna funkcija — stariji, bolesni i marginalizovani korisnici ostaju zaštićeni.
Kontrola nad cenama i kvalitetom — privatna mreža bi fokusirala poslovanje na profitabilnost, često zanemarujući neprofitabilne zone.
Integracija sa zdravstvenim sistemom — gradske apoteke mogu pratiti javno zdravlje i podržavati preventivne programe.
Stub javnog zdravstva u Beogradu
Apoteke Beograd nisu samo poslovni entitet — one su stub javnog zdravstva u Beogradu. Njihova trenutna kriza je ozbiljna, ali nije nerešiva. Kroz profesionalizaciju menadžmenta, diversifikaciju usluga, digitalizaciju i budžetsku podršku, javna mreža može postati profitabilna, stabilna i dostupna svima u relativno kratkom periodu.
Grad ima jedinstvenu priliku da pokaže kako se javni interes i profitabilnost mogu uskladiti. Očuvanje gradskog vlasništva, uz stratešku finansijsku podršku i modernizaciju, može pretvoriti Apoteke Beograd u model javne zdravstvene mreže koja služi građanima, osigurava finansijsku održivost i doprinosi socijalnoj pravdi.
Autor: Aleksandar od Beograda
